Najviše zavidim parovima u samoposluzi. Tu me stigne čemer samoće i nemanja ni kučeta ni mačeta. Ni u bioskopu, ni na putovanju, ni u restoranu, ni na proslavama – samo u samoposluzi (sad shvatam da sam stara i da bi možda trebalo da napišem u supermarketu), na kasi, pa kad slažu namirnice u kolica, muškarci su obično malo opsesivni oko ređanja, je l ste primetili, e samoposluga je moja golgota i sve što želim od života je da i ja jednom s nekim kog volim razdvajam hemiju od suvomesnatog.
Naravno da zagledam parove u kupovini, pa to mi je omiljena navika. Kad mi neko ponudi da me propusti na kasi jer obično imam malo namirnica, prosto se razočaram – skraćuje mi vreme za posmatranje, zamišljanje kakav li im je stan, vole li se još, čime li se bave, o čemu razgovaraju, gledaju li sport ili seriju, da li se ona možda pretvara da voli Formulu 1, da li on slaže i sudove kao tako pedantno kao što sad slaže stvari iz korpe na traku kase, dolaze li im prijatelji na večeru, zašto su kupili sušeni paradajz, htela sam da napišem losos jer meni losos uvek izaziva čuđenje, ali losos je postao normalan, a možda je i sušeni paradajz – evo KAPAR, zašto su kupli KAPAR?
Često posle posla svratim u radnju tek tako, da se malo promuvam i promenim misli, tako i prošle nedelje dođem do Lidla, gde idem samo zato što me podseća na Evropu, a ne sečem vene za kupovinom, jer su pakovanja velika i iako je povoljno, ja ne znam šta bih s tolikom količinom pa mi na kraju ispadne skupo, ali eto nije se još rodila ta radnja kojoj sam ja rekla ne, s velikim ili malim pakovanjima, uglavnom, nekako ja zaobiđem zamku oko kolica, mnogo me nerviraju ljudi što ih mrzi da uzmu žeton pa žickaju kolica, stvarno nije teško imati žeton al dobro to je sad i bitno i nebitno, moralo je biti napisano, tek eto njih dvoje i prvo što mi je privuklo pažnju – oboje s medicinskim maskama.
Sad ovako – ja sam vam zakoreli vakser i masker, ali sam isto tako i živa duša, maska mi se prosto smučila i sad bih je nosila samo kad baš moram, no njih dvoje su odgovorni i šepure se time i eto njima moje nepodeljene pažnje koja kreće od maske, preko cegera – naravno da nose platnene cegere, oni su odgovorni i žele da vasceli svet to zna i spuštam ja pogled ka obući u glavi se kladim jal je adidas jal je new balance (bio je new balance) i to na bose noge.
A napolju mraz.
I tako je odgovoran par sve pokvario. Umesto da nastavim da ih analiziram, a mogu da se kladim da su kupovali sirup od agave i platili apple pay-om, tako isto mogu desnu ruku da dam da su gledali da li drugi gledaju besprekorno politički korektan i društveno odgovoran sadržaj njihovih kolica, a dodala bih i bubreg da su se i njima smučile maske ali ne koliko i želja da se bude drugačiji i bolji od raspuštene demografije, e umesto da analiziram sve to ja sam ostala da se smejem kako možda neće dobiti kovid ali će se izvesno prehladiti od bosih nogu. I sad mi je smešno.
Dodala bih i ovo – i ja sam malo čudna, iako sam pretežno normalna. I podržavam sve vrste čudnosti, osim recimo onih u kojima nosiš masku da “zaseniš prostotu” a u isto vreme rizikuješ upalu bešike zato što zasenjuješ neku drugu prostotu i ostavljaš poštene posmatrače ljudi bez materijala ili im pak daješ materijal o kome ne mogu danima da prestanu da razmišljaju i postaješ priča u kojoj je taj isti posmatrač možda i malo ljubomoran na tvoju društveno korektnu čudnost.
No Comments